Kosmičko drvo Igdrasil (Iggdrasil), natkriljuje svet starih nordijaca. Ono je svepostojeći Univerzum sklapalo u celinu, predstavljajući na taj način vertikalnu osu sveta. Darivalo je bogovima večni život i besmrtnost. Njegovo je stablo vodilo od podzemnih dubina, Igdrasil je izrastao iz Ginungagapa, kosmičkog ambisa,  prolazeći kroz svet ljudi, do najviših tačaka univerzuma nadsenjujući Valhalu.

Igdrasil je zapravo «moćni jasen«. Svakako da obožavanje jasena kod drevnih Nordijaca ima realnu, istorijsku podlogu. Sudeći po Robertu Grevsu koji polazi od stanovišta da su  istorijski  događaji našli odraza u prehrišćanskoj religiji Evropljana, Nordijci su pridavali jasenu izuzetnu važnost obzirom da je jasen drvo koje privlači munju, a udar groma u drvo bio je prvobitni izvor vatre za primitivnog čoveka. Osim toga, stari grnčari i kovači najviše su voleli jasenov drveni ugalj jer je razvijao najveću toplotu.

Sam naziv kosmičkog drveta grubo se može prevesti kao Igov konj. Igg je jedno od mnogobrojnih imena Odinovih. Odin je visio devet dana obešen o Igdrasil da bi stekao znanje Runa.

Nazivali su ga i Mimirovim drvetom. Mimir je čuvar izvora mudrosti smeštenog blizu drugog  korena.

Tri korena Igdrasila prodirala su u tri sveta nordijske vaseljene. Prvi je koren duboko prodirao u Asgard, stanište bogova. Nedaleko od ovog korena nalazilo se vrelo Norne[1] Urd (Urđ), izvor sudbine. Smatra se da je drvo bilo večito zeleno samo zato što su ga norne svakoga dana zalivale vodom sa ovog izvora. Ispod drugog korena koji je zadirao u Jotunhem, nalazio se Mimirov izvor, vrelo skrivene mudrosti. Treći je koren prodirao u Niflheim. Blizu ovog korena smešten je izvor Hvergelmir, bučni kazan, iz kog su izronile reke koje su potom ispunile Ginungagap.[2]

Treći koren Igdrasila glodala je zmija Nidhog (Niđhögg). Ovaj stvor nije bilo jedini stanovnik kosmičkog drveta. U najvišim granama skriven je zlatni petao. Personifikujući budnost i opreznost, on je upozoravao bogove pred svaki napad njihovih večitih neprijatelja divova.

U krošnjama na krajnjem severu neba sedeo je div Hresvelg (Hrćsvelg) u obličju orla. Svakoga puta kada bi raširio krila nastajao je vetar. On je ljuti neprijatelj zlog Nidhoga. Njihov je sukob večan i nepremostiv. Učešće je u ovom sukobu uzela i veverica, Ratatosk koja je dane provodila prenoseći pogrdne poruke među  zavađenima.

U nižim krošnjama, lišće Igdrasila glodala su četiri jelena, Dain, Dvalin, Duneir i Duratror. Jeleni zapravo reprezentuju četiri vetra prisutna u srednjem svetu, svetu ljudi.

Iako obožavan kao sveto drvo, Igdrasil nije ništa drugo do simboličan prikaz prirodnog ciklusa, konstantnog truljenja i obnavljanja. On neće preživeti konačnu bitku, ali će biti ponovo rođeno u novom svetu. Njegova je pozicija u svesti nordijskih mnogobožaca bila ključna i sveta. Igdrasil je Nordijcima značio ono što drvo života znači Jevrejima, dakle u njemu je sažeta sva kosmička mudrost jedne filosofske i religiozne misli koju je opet teško spoznati kroz mitove.

 

 

[1] Norne su nordijske boginje sudbine kojih je shodno ostalim indoevropskim panteonima bilo tri: Urd, Sklad (Skluð) i Verdandi (Verðanði).

[2]U  Grimnismál-u se međutim tvrdi da je prvi koren prodirao u Niflheim, drugi u Jotunheim a treći u Midgard.

Fejsbuk Komentari
Baner

OSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo vas unesite vaše ime ovde